Poštovane dame i gospodo,
Imam izuzetno zadovoljstvo da danas ovdje stojim ispred vas i predstavim vam ovogodišnjeg dobitnika književne nagrade Meho Baraković koja se ove godine dodjeljuje treći put. Društvo bosanskohercegovačkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj je 2021. godine pokrenulo projekat dodjele nagrade koja nosi ime Mehe Barakovića, bosanskohercegovačkog književnika sa zapaženim stvaralaštvom u Švedskoj. Nagrada se dodjeljuje za izuzetne književne domete u području poezije, proze, prevodilaštva i esejistike. Osnovni kriterij je kvalitet djela autora vezanog za bosanskohercegovačku književnost, bez obzira na dob, spol, nacionalnost, jezik, književni rod i žanr.
Žiri u sastavu dr. Sonja Bjelobaba, predsjednica žirija, Milena Rudež, dobitnica nagrade Meho Baraković za 2022. godinu i Samir Deumić, predsjednik Društva bosanskohercegovačkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara je jednoglasnom odlukom odlučio da se nagrada Meho Baraković za 2023. godinu za neprocjenjiv doprinos bosanskohercegovačkoj književnosti i kulturi kako u samoj Bosni i Hercegovini, tako i u Skandinaviji, dodijeli dr. Midhatu Ajanoviću Ajanu.
Midhat Ajanović Ajan je rođen u Sarajevu 1959. godine, a od 1994. godine živi u Geteborgu gdje je 2009. godine doktorirao filmologiju i danas radi kao vanredni profesor filmologije na Univerzitetu Väst. Okušao se je u mnogim žanrovima i disciplinama i iza sebe ima izuzetno bogat opus romana, eseja, stručnih tekstova iz oblasti filma i animacije, novinskih članaka, karikatura, i strip-albuma. Autor niza stručnih knjiga i tekstova, Ajan često ipak naglašava da je pisanje umjetničke proze njegov najvažniji i najdraži interes. Do sad je objavio jedanaest romana: Jalijaš, Gađan, Useljenik, Portret nacrtan ugljem i kišom, Katapult, Salijevanje strave, Time lapse, Dva muža Karoline Lotman, Kraj sezone, Austrougarski tunel i Bolovanje. Ajanovi romani su doživjeli više izdanja, kako u Švedskoj, tako i u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, te su prevođeni na švedski i na engleski jezik.
Premda su Ajanovi romani napisani nakon dolaska u Švedsku često smješteni u Švedskoj i premda su pojedini likovi njegovih romana zatočenici svojih emocija i uspomena, perspektiva života u egzilu je tek odmjereno prisutna, ne preuzimajući temu i ne čineći romane tipičnim opisima života u dijaspori već predstavljajući tek jednu od razina složenosti i dubine. Njegovi romani su upečatljivi i prepoznatljivi po svojoj erudiciji, jedinstvenoj kombinaciji distopijskih tema s humorom, formalnim eksperimentima u vidu kompleksne narativne strukture i istraživanjem jezičkih granica, istovremeno stvarajući svaki za sebe zaseban žanrovski eksperiment. Miješanje žanrova je često i unutar romana koji gotovo uvijek sadrže elemente historije pomiješane s magijskim realizmom, tragičnog i komičnog, preplitanja intertekstualnih veza s književnim djelima, stripovima i filmskom umjetnošću kao i povremenim izletima u esejistiku. Promjene perspektive, fragmentarna struktura i poigravanja s hronotopom čitaoca gotovo da tjeraju na detektivski rad i zahtijevaju pomnu pažnju, kao i poznavanje kulture, pa i različitih jezika kako bi se odgonetnule promjene jezičkog koda.
Midhat Ajanović Ajan jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pisaca danas i stoga mu s velikim zadovoljstvom dodjeljujem nagradu Meho Baraković ispred Društva bosanskohercegovačkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj. Čestitamo mu na nagradi i radujemo se njegovim budućim djelima.
Geteborg, 25. 2. 2023.
dr. Sonja Bjelobaba, predsjednica žirija